Korona virus COVID-19
  1. Početak
  2. Lekovi
  3. Xolair prašak i rastvarač za rastvor za injekciju

Xolair prašak i rastvarač za rastvor za injekciju

prašak i rastvarač za rastvor za injekciju; 150mg/1.2mL; bočica sa praškom i ampula sa rastvaračem, 1x2mL

Supstance:
omalizumab
Vrsta leka Humani lekovi
ATC: R03DX05
Način izdavanja leka SZ
EAN 8606103543479
JKL 0119200

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

UPUTSTVO ZA LEK

Xolair

prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 150 mg/1,2 mL

Pakovanje: ukupno 1 kom., bočica sa praškom i ampula sa rastvaračem, 1 x 2 mL

Proizvođač: Novartis Pharma Stein AG

Adresa: Schaffhauserstrasse, 4332 Stein, Švajcarska

Podnosilac zahteva: Predstavništvo Novartis Pharma Services Inc., Beograd

Adresa: Bulevar Zorana Đinđića 71/VI/18, 11 070 Beograd

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Zaštićeno ime, jačina, farmaceutski oblik
Xolair

, 150 mg , prašak i rastvarač za rastvor za injekciju

INN: omalizumab

Pažljivo pročitajte ovo uputstvo, pre nego što počnete da koristite ovaj lek.

- Uputstvo sačuvajte. Može biti potrebno da ga ponovo pročitate.

- Ako imate dodatnih pitanja, obratite se svom lekaru ili farmaceutu.

- Ovaj lek propisan je Vama i ne smete ga davati drugima. Može da im škodi, čak i kada imaju
iste znake bolesti kao i Vi.

- Ukoliko neko neželjeno dejstvo postane ozbiljno ili primetite neko neželjeno dejstvo koje nije
navedeno u ovom uputstvu, molimo Vas da o tome obavestite svog lekara ili farmaceuta

U ovom uputstvu pročitaćete:

1. Šta je lek Xolair i čemu je namenjen
2. Šta treba da znate pre nego što uzmete lek Xolair
3. Kako se upotrebljava lek Xolair
4. Moguća neželjena dejstva
5. Kako čuvati lek Xolair
6. Dodatne informacije

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

1. ŠTA JE LEK Xolair® I ČEMU JE NAMENJEN

Aktivna supstanca leka Xolair je omalizumab. Omalizumab je veštački protein koji je sličan prirodnom proteinu
koji se proizvodi u organizmu. Pripada grupi lekova koji se nazivaju monoklonska antitela. Koristi se za
sprečavanje pogoršanja astme i kontrolu simptoma teške alergijske astme kod odraslih i dece (starosti 6 godina i
starijih) koji već primaju terapiju za astmu, koja se ne može dobro kontrolisati inhalacijom (udisanjem) visokih
doza kortikosteroida ili inhalacijom (udisanjem) beta 2- agonista.

Lek Xolair blokira supstancu koja se naziva imunoglobulin E (IgE), koja se normalno proizvodi u Vašem
organizmu. IgE ima značajnu ulogu u nastanku alergijske astme.

2. ŠTA TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UZMETE LEK Xolair

Lek Xolair ne smete koristiti:

Ako ste preosetljivi (alergični) na omalizumab ili na neku od pomoćnih supstanci leka Xolair
Pomoćne supstance su navedene na kraju ovog uputstva.
Ako mislite da ste preosetljivi (alergični) na bilo koji sastojak leka, razgovarajte sa Vašim lekarom jer ne bi
trebalo da primate lek Xolair.


Kada uzimate lek Xolair posebno vodite računa:

Xolair sadrži belančevine, koje kod nekih osoba, mogu izazvati ozbiljne alergijske reakcije. Znaci alergijske
reakcije uključuju osip, otežano disanje, otok ili nesvesticu. Ako imate alergijsku reakciju posle uzimanja leka
Xolair, odmah kontaktirajte svog lekara.

Kod pacijenata lečenim lekom Xolair primećeni su određeni tipovi alergijske reakcije koji se zovu serumska
bolest . Simtomi serumske bolesti mogu biti jedan ili više od sledećih simptoma: bol u zglobu sa ili bez otoka ili
ukočenosti, osip, groznica, otečeni limfni čvorovi, bol u mišićima, Ako Vam se javi bilo koji od ovih simtoma
ili posebno ako Vam se jave kombinacija ovakvih simtoma, kontaktirajte odmah Vašeg lekara.

Zabeleženi su i Churg-Strauss i hipereozinofilni sindrom kod pacijenata lečenih lekom Xolair. Mogu uključivati
jedan ili vise od sledećih simptoma: otok, bol i osip oko krvnih i limfnih sudova, visok nivo specifičnih tipova
belih krvnih crnaca (označenih kao eozinofilija), pogoršanje problema sa disanjem, curenje iz nosa (nazalna
kongestija), problem sa srcem, bol, utrnulost i mravinjanje u rukama i nogama. Ako Vam se javi bilo koji od
ovih simptoma ili posebno ako Vam se jave kombinacija ovakvih simptoma, kontaktirajte odmah Vašeg lekara.

Recite svom lekaru pre nego što primite lek Xolair:
- ukoliko imate problema u funkcionisanju bubrega ili jetre
- ako imate poremećaj u kome Vaš imuni sistem napada delove sopstvenog tela (autoimuna bolest).
- ako živite u oblasti gde su česte infekcije parazitima, ili ako putujete u takvu oblast, Xolair može da oslabi
Vašu otpornost prema tim infekcijama.

Xolair sadrži belančevine koje, kod nekih osoba, mogu izazvati alergijske reakcije. Znaci alergijske reakcije

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

uključuju: osip, otežano disanje, otok ili osećaj slabosti. Ako imate alergijsku reakciju nakon primanja leka
Xolair odmah kontaktirajte svog lekara.
Ne koristite lek Xolair za lečenje akutnih simptoma astme, kao što je iznenadni napad astme.
Ne koristite lek Xolair da bi ste sprečili ili lečili neke druge tipove alergija kao što su: iznenadne alergijske
reakcije, sindrom hiperimunoglobulinemije E ( nasledni imunološki poremećaj), aspergiloze (bolest pluća
izazvana gljivicama), alergija na hranu, ekcem ili groznica.
Deca (ispod 6 godina starosti)
Lek Xolair ne treba koristiti kod dece mlađe od 6 godina. Nema dovoljno podataka o njegovom delovanju u
tom uzrastu.

Primena drugih lekova
Obavestite svog lekara ili farmaceuta ako uzimate ili ste nedavno uzimali druge lekove, uključujući i one koji
Vam nisu propisani.
Ovo je posebno važno ako uzimate:

lekove protiv parazitskih bolesti jer Xolair može smanjiti njihovu efikasnost

kortikosteroide za inhalaciju (udisanje) i druge lekove koji se propisuju kod alergijske astme

Uzimanje leka Xolair sa hranom ili pićima

Nema posebnih upozorenja.

Primena leka Xolair u periodu trudnoće i dojenja

Ne bi trebalo da uzimate lek Xolair ako ste trudni osim ako Vaš lekar to ne smatra neophodnim.

Ako planirate da zatrudnite, recite to svom lekaru pre započinjanja lečenja sa lekom Xolair . Lekar će Vas
upoznati sa svim prednostima i potencijalnim rizicima vezanim za korišćenje leka u trudnoći.

Ako zatrudnite tokom primanja leka Xolair odmah obavestite Vašeg lekara.

Ne bi trebalo da uzimate lek Xolair ako dojite.

Uticaj leka Xolair na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama

Malo je verovatno da će Xolair uticati na upravljanje motornim vozilima ili na rad na mašinama.

Važne informacije o nekim sastojcima leka Xolair
Pomoćne supstance su navedene u odeljku 6.

3. KAKO SE UPOTREBLJAVA LEK Xolair

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Instrukcije kako da koristite lek Xolair su date u delu “ informacije za zdravstvene radnike”
Vaš lekar će Vam dati lek Xolair u vidu injekcije ispod kože (supkutano).
Lekar će odrediti dozu leka koju treba da dobijete, kao i koliko često ćete primati lek. Ovo zavisi od Vaše težine
i rezultata testova krvi koji se rade pre započinjanja terapije da bi se odredile koncentracije imunoglobulina E u
Vašoj krvi.
Pažljivo se pridržavajte instrukcija svog lekara.

Koliko leka Xolair treba davati
Uobičajeno se daje 1-4 injekcije svake 2 ili svake 4 nedelje.
Treba da nastavite sa uzimanjem lekova koje primate zbog alergijske astme tokom terapije lekom Xolair.
Nemojte prekidati njihovo uzimanje bez konsultacije sa svojim lekarom.
Može se desiti da ne osetite odmah poboljšanje posle započinjanja terapije lekom Xolair. Obično je potrebno je
12 do 16 nedelja da bi se ispoljio puni efekat leka.

Upotreba kod dece
Xolair se može dati deci i adolescentima od 6 godina i starijih, koji već primaju lek za lečenje astme, ali čiji

simtomi astme nisu dobro kontrolisani ovim lekovima kao što su visoke doze inhalacionih steroida i inhalacioni
beta-agonisti. Vaš doktor će odrediti koliko leka je potrebno Vašem detetu i koliko često treba da se daje. Ovo
zavisi od težine deteta i rezultata ispitivanja krvi koji se obavljaju na početku lečenja u cilju merenja količine
IgE u krvi deteta.

Ako ste uzeli više leka Xolair nego što je trebalo

Ukoliko ste slučajno uzeli veću dozu leka Xolair nego što bi trebalo, odmah se javite svom lekaru za savet.
.

Ako ste zaboravili da uzmete lek Xolair

Odmah pozovite svog lekara ili bolnicu da bi ste ponovo zakazali dolazak.

Ako naglo prestanete da uzimate lek Xolair

Nemojte da prestanete da uzimate lek Xolair. Osim ako vam to Vaš lekar ne kaže. Prekid ili prestanak uzimanja
leka Xolair može izazvati ponovno javljanje simptoma alergijske astme.

4. MOGUĆA NEŽELJENA DEJSTVA

Slično drugim lekovima, Xolair može izazvati neželjena dejstva, ali ona se ne javljaju kod svih. Ona su obično
blagog do umerenog intenziteta, a povremeno mogu biti vrlo ozbiljna.
Učestalost mogućih neželjenih dejstava koji su dati ispod se definiše sledećom konvencijom:

Veoma česta

kod 10 ili više na 100 pacijenata

Česta

kod 1 do 10 na 100 pacijenata

Povremena

kod 1 do 10 na 1000 pacijenata

Retka

kod 1 do 10 na 10000 pacijenata

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Veoma retka

Kod manje od 1 na 10.000 pacijenata

Nepoznata

učestalost se ne može proceniti iz dostupnih podataka

Ozbiljna neželjena dejstva obuhvataju:
Retka neželjena dejstva

- Iznenadne, teške alergijske reakcije: ako primetite naglu pojavu ozbiljnih znakova alergije ili

kombinaciju osipa, svraba ili koprivnjače na koži, otoka lica, usana, jezika, larinksa (grkljana), dušnika
ili drugih delova tela, ubrzanog rada srca, vrtoglavice ili blage ošamućenosti, nedostatka daha, otežanog
ili čujnog disanja ili bilo kojih drugih simptoma, odmah se obratite lekaru ili medicinskom osoblju.

Nepoznata

- Razvoj jednog ili više simptoma sledećih simptoma : otok, bol i otok ili osip oko krvnih I limfnih

sudova, visok nivo specifičnog tipa belih krvnih ćelija (označenih kao eozinofilija), pogoršanje problema
sa disanjem, curenje iz nosa, problema sa srcem, bol, utrnulost, osećaj mravinjanja u rukama i nogama,
(znaci takozvanog Churg-Straussov sindroma).

- Smanjenje broja krvnih pločica sa simptomima kao što su krvarenje ili pojava modrica koji se javljaju

lakše nego što je to uobičajeno.

- Ako se javi bilo koji od sledećih simptoma, naročito u kombinaciji: bol u zglobovima sa ili bez oticanja

ili ukočenosti, osip, groznica, otečene limfne žlezde, bol u mišićima (znaci serumske bolesti).

Ako osetite bilo šta od ovoga recite to odmah Vašem lekaru ili medicinskom osoblju.

Ostala neželjena dejstva:
Veoma česta neželjena dejstva

- groznica (kod dece)

Česta neželjena dejstva

- reakcije na mestu primene uključujući bol, otok, svrab i crvenilo kože
- bol u gornjem delu stomaka (kod dece)
- glavobolja (veoma često kod dece)

Povremena neželjena dejstva
- vrtoglavica, pospanost i osećaj umora
- trnjenja i ukočenost šaka i stopala
- gubitak svesti, pad krvnog pritiska prilikom sedenja ili stajanja (posturalna hipotenzija), crvenilo
- gušobolja, kašalj i smetnje pri disanju
- mučnina, proliv, poremećaj varenja
- svrab, koprivnjača, osip, preosetljivost kože pri izlaganju suncu
- dobijanje na težini
- simptomi slični gripu,
- otok ruku

Retka neželjena dejstva
-infekcije parazitima

Nepoznato
-bol u zglobovima, bol u mišićima i otok zglobova

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

- gubitak kose

Ako bilo koje neželjeno dejstvo postane ozbiljno,ili ukoliko zapazite bilo koje od neželjenih dejstava koje nije
navedeno u ovom uputstvu, molimo Vas da kažete svom lekaru ili farmaceutu.

5. KAKO ČUVATI LEK Xolair

Rok upotrebe

4 godine.

Napravljen injekcioni rastvor treba odmah upotrebiti.

Čuvanje
Čuvati van domašaja i vidokruga dece.
Čuvati u originalnom pakovanju.
Čuvati na temperaturi od 2ºC do 8º C, ne zamrzavati.
Lek ne treba koristiti posle isteka datuma označenog na pakovanju..

6. DODATNE INFORMACIJE

Šta sadrži lek Xolair

Jedna bočica sa praškom sadrži:
- aktivnu supstancu: omalizumab 150 mg
- pomoćne supstance:

saharoza,
L-histidin,
L-histidin-hidrohlorid, monohidrat,
polisorbat 20.

Jedna ampula sa rastvaračem sadrži 2mL vode za injekcije.

Kako izgleda lek Xolair i sadržaj pakovanja

Jedno pakovanje u kartonskoj kutiji sadrži jednu bočicu sa praškom i jednu ampulu sa vodom za injekcije.

Bočica je od prozirnog, bezbojnog stakla i sadrži beličasti prašak.
Ampula sa rastvaračem je od bezbojnog, prozirnog stakla i sadrži 2 mL vode za injekcije.

Nosilac dozvole i Proizvođač

Predstavništvo Novartis Pharma Services Inc.Beograd
Bul. Zorana Đinđića 71/VI/18, 11070 Beograd

Novartis Pharma Stein AG
Schaffhausserstrasse, 4332 Stein, Švajcarska

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Ovo uputstvo je poslednji put odobreno

Jul, 2013.

Režim izdavanja leka:

Lek se može upotrebljavati samo u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi

Broj i datum dozvole:

Broj i datum dozvole: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013.

Sledeće informacije su namenjene isključivo zdravstvenim radnicima.

Terapijske indikacije
Xolair je indikovan kod odraslih pacijenata adolescenata i dece od (6-12 godina)

Lečenje lekom Xolair predviđeno je samo za pacijente sa potvrđenom IgE (imunoglobulin E) posredovanom
astmom (videti odeljak 4.2.).

Odrasli i adolescenti (starosti 12 godina i stariji)
Xolair je indikovan kao dodatna terapija za poboljšanje u kontroli astme kod odraslih i adolescenata (starijih od
12 godina) sa teškim perzistentnim oblikom astme koji imaju pozitivan kožni test ili in vitro preosetljivost na
inhalatorni alergen u toku cele godine (perenijalni aeroalergen) i kod kojih je smanjena plućna funkcija (FEV1
manje od 80%), kao i kod povećane učestalosti simptoma koji se javljaju u toku dana ili buđenja u toku noći i
kod kojih su zabeležene višestruke egzacerbacije uprkos primeni visokih dnevnih doza inhalacionih
kortikosteroida uz dodatnu primenu dugodelujućih inhalacionih beta-2 agonista.
Deca (6 do < 12 godina starosti)
Xolair je indikovan kao dodatna terapija za poboljšanje u kontroli astme kod pacijenata sa teškim perzistentnim
oblikom alergijske astme koji imaju pozitivan kožni test ili in vitro preosetljivosti na inhalatorni alergen u toku
cele godine (perenijalni aeroalergen) i kod povećane učestalosti simptoma koji se javljaju u toku dana ili
buđenja u toku noći i kod kojih su zabeležene višestruke egzacerbacije uprkos primeni visokih dnevnih doza
inhalacionih kortikosterioda uz dodatnu primenu dugodelujućih inhalacionih beta-2 agonista.

Doziranje i način primene

Xolair može da propiše samo lekar sa iskustvom u dijagnostikovanju i terapiji teške perzistentne astme.

Doziranje
Odgovarajuća doza i učestalost zavisi od početnih koncentracija IgE (i.j/mL) u krvi izmerenih pre započinjanja
terapije i telesne mase (kg) pacijenta. Pre započinjanja lečenja pacijentima se moraju, nekim od komercijalnih
testova za određivanje ukupnog IgE u serumu, ustanoviti individualne koncentracije IgE. Shodno dobijenim
rezultatima, doze se mogu kretati od 75 do 600 mg, u vidu 1-4 injekcije koje bi bile potrebne pri svakoj

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

aplikaciji.
Mala je verovatnoća da pacijenti sa koncentracijom IgE u krvi nižom 76 i.j./mL mogu imati korist od terapije
(videti poglavlje 5.1). ). Nadležni lekar kod odraslih pacijenata i adolescenata sa IgE ispod 76 i.j./mL i dece (6
do < 12 godina starosti) sa IgE ispod 200 i.j./mL, pre uvođenja leka u terapiju, mora potvrditi postojanje in vitro
pojačane reaktivnosti (RAST) na inhalacione alergene u toku cele godine (perenijalni aeroalergeni).

U tabeli 1 je dato preračunavanje doze i u Tabelama 2 i 3 preporučena shema doziranja za odrasle, adolescente i
decu (starosti od 6 do 12 godina).
Pacijentima kod kojih se početne koncentracije IgE u krvi ili telesne mase nalaze van granica doziranja
navedenih u tabelama ne bi trebalo davati lek Xolair.
Maksimalna preporučena doza omalizumaba je 600 mg svake 2 nedelje.

Tabela 1. Preračunavanje doze prema broju bočica, broju injekcija i ukupnoj zapremini rastvora pri

svakoj aplikaciji

Doza (mg)

Broj bočica

Broj injekcija

Ukupna zapremina

injekcija (mL)

75 mg

a

150 mg

b

75

c

0

0,6

150

0

1,2

225

c

1,8

300

0

2,4

375

c

3,0

450

0

3,6

525

c

4,2

600

0

4,8

a

0,6 mL = maksimalna zapremina pripremljenog rastvora po bočici (Xolair 75 mg)

b

1,2 mL = maksimalna zapremina pripremljenog rastvora po bočici (Xolair 150 mg)

c

ili korišćenje 0,6 mL rastvora iz bočice leka Xolair od 150 mg

Tabela 2. PRIMENA LEKA SVAKE 4 NEDELJE. Doze leka Xolair (mg/doza) date supkutano svake 4

nedelje

Telesna masa (kg)

Početna
vrednost
IgE (i.
j/mL)

>20-25

>25-30 >30-40 >40-50

>50-60 >60-70 >70-80

>80-90

>90-

125

>125-

150

30-100

75

75

75

150

150

150

150

150

300

300

>100-200

150

150

150

300

300

300

300

300

450

600

>200-300

150

150

225

300

300

450

450

450

600

>300-400

225

225

300

450

450

450

600

600

>400-500

225

300

450

450

600

600

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

>500-600

300

300

450

600

600

>600-700

300

450

600

>700-800

>800-900

Primena leka svake 2 nedelje (videti tabelu 3)

>900-
1000
>1000-
1100

Tabela 3. PRIMENA LEKA SVAKE 2 NEDELJE. Doze leka Xolair (mg/doza) date supkutano svake 2

nedelje

Telesna masa (kg)

Početna
vrednost
IgE
(i.j./mL)

>20-25

>25-30 >30-40 >40-50 >50-60 >60-70 >70-80

>80-90

>90-

125

>125-

150

30-100

Primena leka svake 4 nedelje

(videti tabelu 2)

>100-200

>200-300

375

>300-400

450

525

>400-500

375

375

525

600

>500-600

375

450

450

600

>600-700

225

375

450

450

525

>700-800

225

225

300

375

450

450

525

600

>800-900

225

225

300

375

450

525

600

>900-
1000

225

300

375

450

525

600

>1000-
1100

225

300

375

450

600

>1100-
1200

300

300

450

525

600

NE DAVATI LEK– nisu dostupni podaci za

određivanje ovih doza

>1200-
1300

300

375

450

525

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

>1300-
1500

300

375

525

600

Dužina lečenja, procena efikasnosti i prilagođavanje doza
Xolair je namenjen za dugotrajnu terapiju.Klinička ispitivanja su pokazala da je potrebno najmanje 12-16
nedelja da bi se pokazao efekat terapije lekom Xolair. U toku 16. nedelje nakon početka terapije lekom Xolair
nadležni lekar bi trebalo da proceni efikasnost terapije pre nastavka aplikacije injekcija. Odluka da li da se
nastavi sa terapijom posle 16 nedelja ili prilikom neke od sledećih poseta je zasnovana na tome da li postoji
značajno poboljšanje kontrole svih simptoma astme (videti poglavlje 5.1; opšta ocena lekara o efikasnosti
terapije).

Prekid lečenja obično rezultuje porastom koncentracija slobodnog IgE u krvi i ponovnim javljanjem simptoma
bolesti. Koncentracije ukupnog IgE povišene su tokom lečenja i na tom nivou se održavaju i godinu dana posle
prekida lečenja. Iz tog razloga, ponovno određivanje koncentracija IgE za vreme primene leka Xolair ne može
se koristiti kao parametar za određivanje doze. Određivanje doze nakon jednom prekinutog lečenja koje je trajalo
manje od godinu dana, mora biti zasnovano na koncentracijama IgE u serumu pri inicijalnom određivanju doze.
Ukupne koncentracije IgE u serumu mogu se ponovno utvrditi radi određivanja doze ako je lečenje bilo
prekinuto 1 godinu ili duže.

Doze se moraju prilagoditi pri značajnoj promeni telesne mase pacijenta (videti tabele 2 i 3).

Specijalne populacije
Stariji pacijenti (starosti 65 godina i stariji)
Postoje ograničeni podaci o upotrebi leka Xolair kod pacijenata starijih od 65 godina ali nema dokaza da je kod
starijih pacijenata neophodno drugačije doziranje u odnosu na mlađe odrasle pacijente.

Pacijenti sa oštećenom funkcijom jetre i bubrega
Ne postoje studije o efektu oštećene funkcije bubrega ili jetre na farmakokinetiku leka Xolair. Pri kliničkim
dozama, retikuloendotelni sistem (RES) kontroliše klirens omalizumaba i zbog toga je malo verovatno da će biti
promenjen usled oštećenja bubrega i jetre. S obzirom da se ne preporučuje posebno podešavanje doze za ove
pacijente, Xolair bi trebalo oprezno primenjivati (videti odeljak 4.4).

Deca (mlađa od 6 godina)
Bezbednosnost i efikasnost leka Xolair nije ustanovljena kod dece mlađe od 6 godina. Nema dostupnih
podataka.

Način primene
Lek se daje isključivo supkutano. Ne sme se primeniti intravenskim ili intramuskularnim putem.
Injekcija se ubrizgava potkožno u deltoidnu regiju nadlaktice. Alternativno mesto može biti glutealna regija, u
slučaju da davanje u deltoidni predeo nije moguće.
Pošto su iskustva u vezi sa samoaplikacijom leka Xolair ograničena, preporučuje se da se primena leka prepusti
isključivo iskusnim zdravstvenim radnicima.

Za informacije o rekonstituciji leka Xolair videti odeljak 4.2.

Priprema rastvora Xolair 150 mg

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Liofiliziranom prašku potrebno je najmanje 15-20 min da bi se rastvorio, mada u nekim slučajevima može trajati
i duže. Dobijeni rastvor je bistar, ili blago zamućen, i može imati sitne mehuriće ili penu na ivicama bočice.
Zbog viskoznosti rastvora mora se voditi računa da se izvuče kompletna količina rastvora iz bočice pre
izbacivanja vazduha ili viška rastvora iz šprica da bi se dobila neophodna zapremina od 1,2 mL rastvora.
Da bi se pripremilo 150 mg leka Xolair za supkutanu primenu, molim Vas da pratite seledeća uputstva:

1. Izvucite 1,4 mL rastvora iz ampule sa vodom za injekcije, špricem koristeći iglu br.18.

2. Postavite bočicu uspravno na ravnu površinu, ubacite iglu i prenesite vodu za injekcije direktno u

bočicu sa liofilizovanim praškom uz poštovanje aseptičnih uslova, usmeravajući vodu za injekciju
direktno na prašak.

3. Držite bočicu u uspravnom položaju i energično je vrtite u krug (ne mućkajte je) oko 1 minut dok ne

ovlažite prašak.

4. Da bi rastvaranje bilo potpuno posle postupka pod brojem 3., nežno vrtite u krug bočicu 5 do 10 sekundi

na svakih 5 minuta da bi se, ako postoji, preostala količina praška potpuno rastvorila.

U nekim slučajevima potrebno je više od 20 minuta za potpuno rastvaranje praška. U tom slučaju
ponovite postupak pod brojem 4. dok u rastvoru ne nestanu vidljive čestice slične gelu.
Kada je prašak potpuno rastvoren u njemu ne bi trebalo da postoje bilo kakve čestice slične gelu koje su
vidljive. Mali mehurići ili pena na ivicama bočice su uobičajeni. Rekonstituisni rastvor je bistar ili blago

zamućen. Nemojte koristiti rastvor ako su prisutne čvrste čestice koje se nisu rastvorile.

5. Držite bočicu sa rastvorom najmanje 15 sekundi okrenutu na dole da bi sav rastvor sišao prema

zatvaraču. Uzmite novi špric zapremine 3 mL sa iglom br.18 i ubacite iglu u bočicu okrenutu na dole.
Držite bočicu u položaju okrenutom na dole i postavite vrh igle na samo dno rastvora u bočici kada
izvlačite rastvor u špric. Pre uklanjanja igle iz bočice povucite klip skroz do kraja šprica da biste izvukli
sav rastvor iz bočice.

6. Zamenite iglu br. 18 sa iglom br. 25 za supkutanu injekciju.
7. Izbacite vazduh, veće mehuriće i suvišnu količinu rastvora da biste dobili dozu od 1,2 mL. Tanak sloj

malih mehurića može zaostati na površini rastvora u špricu. S obzirom da je rastvor blago viskozan, biće
potrebno 5-10 sekundi da bi se ubrizgao kao supkutana injekcija.

Bočicom se dobija 1,2 mL (150 mg) leka Xolair. Za dobijanje doze od 75 mg, izvucite 0,6 mL u špric i

odbacite preostalu količinu rastvora.

8. Injekcija se daje supkutano u deltoidnu regiju nadlaktice ili u glutealnu regiju.

Xolair je prašak za rastvor za injekciju namenjen za jednokratnu upotrebu.
Sa mikrobiološke tačke gledišta poželjno je da rastvor bude upotrebljen odmah nakon rekonstitucije (videti
poglavlje 6.3).

Kontraindikacije

Preosetljivost na aktivnu supstancu ili bilo koju od pomoćnih materija (videti odeljak 6.1).

Posebna upozorenja i mere opreza pri upotrebi leka

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Opšte napomene

Xolair nije indikovan za lečenje akutnog napada astme, akutnog bronhospazma ili status astmatikusa.

Lek Xolair nije ispitivan kod pacijenata sa hiperimunoglobulin E sindromom, alergijskim oblikom
bronhopulmonalne aspergiloze ili za prevenciju anafilaktičkih reakcija, uključujući one izazvane alergijom na
hranu, atopičkim dermatitisom ili alergijskim rinitisom. Xolair nije indikovan za terapiju ovih poremećaja.
Lek Xolair nije ispitivan kod osoba sa autoimunim bolestima, bolestima koje su rezultat stvaranja imunih kompleksa
u organizmu ili kod pacijenata sa već postojećim oštećenjem funkcije jetre ili bubrega ( videti odeljak 4.2.). Zbog
toga se kod ovih pacijenata lek Xolair mora oprezno primenjivati.

Nakon započinjanja terapije lekom Xolair , nije preporučljiv nagli tj. neočekivani prekid terapije sistemskim
kortikosteroidima ili kortikosteroidima koji se primenjuju inhalacionim putem. Smanjenje doze kotrikosteroida
treba postepeno sprovoditi pod lekarskim nadzorom.

Poremećaji imunog sistema
-Alergijske reakcije tipa I
Primenom leka Xolair mogu se pojaviti sistemske ili lokalne alergijske reakcije tipa I, uključujući anafilaksu i
anafilaktički šok a takođe i posle dužeg perioda primene terapije. U većini slučajeva ove reakcije javljale su se
unutar 2 sata od prve injekcije i narednih injekcija leka Xolair, ali neke reakcije su se javile i posle 2 sata od
primene injekcije a mogu se javiti i nakon 24 sata od primene leka. Zbog toga uvek treba da budu dostupni
lekovi za lečenje anafilaktičkih reakcija koji se primenjuju, ako je potrebno, posle primene leka Xolair. Pacijente
treba upoznati da su ovakve reakcije moguće i da je neophodno tražiti sprovođenje trenutnih medicinskih mera
ako se jave alergijske reakcije.
Anafilaktičke reakcije su bile retke u toku kliničkih ispitivanja (videti poglavlje 4.8).
Antitela na omalizumab su se javila kod malog broja pacijenata u kliničkim studijama. Nije dobro razjašnjen
klinički značaj antitela na lek Xolair. (videti odeljak 4.8.)
- Serumska bolest
Serumska bolest i reakcije slične serumskoj bolesti, koje predstavljaju odloženu alergijsku reakciju tipa III, se
viđaju kod pacijenata koji su na terapiji humanim monoklonskim antitelima uključujući omalizumab.
Patofiziološki mehanizam u kome nastaju formacije i depoziti imunih kompleksa dovodi do pojave antitela na
omalizumab.Početak se obično javljao nakon 1 do 5 dana od aplikacije prve ili ponovljenih injekcija kao i posle
dugotrajne terapije. Simptomi koji ukazuju na serumsku bolest su artritis/artralgija, osip (urtikarija ili drugi
oblici), groznica i limfadenopatija. Antihistaminici i kortikosteroidi su korisni za prevenciju i lečenje ovih
poremećaja i pacijente bi trebalo posavetovati da prijave bilo kakav sumnjivi simptom.

- Churg-Straussov sindrom i hipereozinofilni sindrom
Kod pacijenata sa teškim oblicima alergijske astme retko se može javiti hipereozinofilni sindrom ili alergijski
eozinofilni granulomatozni vaskulitis (Churg-Straussov sindrom). Oba poremećaja leče se davanjem sistemske
kortikosteroidne terapije.

U retkim slučajevima, kod pacijenata koji dobijaju lekove protiv astme, uključujući omalizumab, može se razviti
sistemska eozinofilija i vaskulitis. Njihovo javljanje obično je vezano za smanjenje doza oralnih kortikosteroida.

Lekari bi trebalo da budu upozoreni da se kod ovih pacijenta, mogu javiti izražena eozinofilija, vaskulitis, osip,
pogoršanje plućne simptomatologije, abnormalnosti paranazalnih sinusa, srčani poremećaji i/ili neuropatije.

Prekid primene omalizumaba treba razmotriti kod svih ozbiljnih slučajeva gore pomenutih poremećaja imunog

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

sistema.

Maligne bolesti.

Tokom kliničkih ispitivanja kod odraslih i adolescenata starih 12 godina i starijih zapažena je neuravnoteženost
u povećanju broja malignih bolesti među pacijentima koji su primali Xolair(0,5%; 25 slučajeva karcinoma kod
5015 pacijenata) , u odnosu na kontrolnu grupu (0,18%; 5 slučajeva karcinoma kod 2854 pacijenata). Povremeno
su zabeleženi slučajevi (<1/100) u obe grupe, i kod terapijske i kod kontrolne grupe. Uzimajući u obzir različite
vrste maligniteta, relativno kratak period ispitivanja, kao i ukupan klinički tok osnovne bolesti kod svakog od
obolelih pacijenata, nije bilo moguće definisati bilo kakvu uzročno-posledičnu vezu sa primenjenom terapijom
lekom Xolair. Ukupna učestalost javljanja malignih bolesti tokom kliničkog ispitivanja leka Xolair bila je
uporediva sa onom koja je zabeležena u opštoj populaciji.

Parazitske infekcije (helmintoze)
IgE može biti uključen u imunološki odgovor koji prati pojedine parazitske infekcije. Kod pacijenata kod kojih
je postojao hronični visoki rizik za razvoj parazitskih infekcija, u placebo kontrolisanom kliničkom ispitivanju
pokazano je blago povećanje učestalosti infekcije sa omalizumabom, mada se klinički tok, težina i reagovanje na
terapiju, nisu menjali. Učestalost parazitske infekcije u ukupnom kliničkom istraživanju, u kome nije planirano
da se detektuju takve infekcije, iznosila je manje od 1 na 1000 pacijenata. Međutim, neophodan je oprez kod
pacijenata sa većim rizikom za dobijanje parazitskih infekcija, prvenstveno onih koji putuju u endemična
područja sa parazitskin infekcijama. Ako pacijenti ne reagiju na propisanu terapiju anthelminticima, treba
razmotriti prekid terapije lekom Xolair.
.

Interakcije sa drugim lekovima i druge vrste interakcija

U metabolizmu omalizumaba ne učestvuju enzimi citohroma P450, nisu uključeni mehanizmi aktivnog
transporta, niti se lek vezuje za proteine. Stoga je mali potencijal za razvoj interakcija sa drugim lekovima. Nisu
izvođene studije o interakcijama leka Xolair sa drugim lekovima ili vakcinama. Ne postoji nijedan farmakološki
razlog koji bi ukazao da se mogu očekivati interakcije između omalizumaba i uobičajeno propisivanih lekova za
lečenje alergijske astme.
Tokom kliničkih studija lek Xolair je često primenjivan zajedno sa inhalacionim i oralnim kortikosteroidima,
inhalacionim, kratko- i dugodelujućim beta-agonistima, modifikatorima leukotriena, teofilinom i oralnim
antihistaminicima. Nema indikacija da je upotrebom uobičajene terapije za lečenje astme bezbednost leka
Xolair promenjena.Vrlo su ograničena iskustva u upotrebi leka Xolair u kombinaciji sa specifičnom
imunoterapijom (terapija hiposenzibilizacije). U kliničkim ispitivanjima gde je lek Xolair primenjivan
istovremeno sa imunoterapijom, nije utvrđena razlika u efikasnosti i bezbednosti leka Xolair u kombinaciji sa
specifičnom imunoterapijom u odnosu kada se lek Xolair primenjuje sam.

Xolair

može indirektno da smanji efikasnost lekova koji se koriste za terapiju infekcije helmintima i drugim

parazitima (videti 4.4).

Primena u periodu trudnoće i dojenja

Trudnoća
Ne postoje adekvatni podaci o primeni omalizumaba kod trudnica. Studije na laboratorijskim životinjama nisu
pokazale direktne li indirektne efekte na tok trudnoće, embrionalni/fetalni razvoj, porođaj ili postnatalni razvoj
(videti poglavlje 5.3). Omalizumab prolazi kroz placentarnu membranu i moguće štetno delovanju na fetus nije

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

poznato. U nečovekolikih primata omalizumab je izazivao pad broja trombocita koji je bio u direktnoj vezi sa
životnom dobi a mlađe životinje ispoljile su znatno veću osetljivost ( videti poglavlje 5.3). Xolair u trudnoći ne treba
koristiti osim ako ne postoji jasna potreba za tim.

Dojenje
Ne zna se da li se omalizumab kod ljudi izlučuje u majčino mleko. Lek se izlučuje u mleko ženki nečovekolikih
majmuna i ne može se isključiti mogućnost pojave efekta na dojeno dete. Žene koje su na terapiji lekom Xolair ne bi
trebalo da doje.

Fertilnost
Nema podataka o uticaju omalizumaba na fertilnost kod ljudi. U specifično dizajniranim ne-kliničkim
ispitivanjima fertilnosti, uključujući studije parenja, nije zabeležen poremećaj fertilnosti kod ženki i mužjaka
posle ponovljenog doziranja sa lekom omalizumab do 75 mg/ kg. Štaviše nisu zabeleženi genotoksični efekti u
posebnim ne-kliničkim studijama videti odeljak 5.3.)

Uticaj na psihofizičke sposobnosti prilikom upravljanja motornim vozilom i rukovanja mašinama

Xolair nema ili ima neznatan uticaj na upravljanje motornim vozilima i rukovanje mašinama.

Neželjena dejstva

Preko 4400 pacijenata sa alergijskom astmom je randomizovano u kontrolisanoj studiji efikasnosti sa lekom
Xolair.

Tokom kliničkih studija kod odraslih pacijenta i adolescenata starosti 12 godina i starijih najčešći neželjeni
efekti bili su reakcija na mestu primene, uključujući bol, otok, crvenilo i svrab, i glavobolje. U kliničkim
studijama kod dece starosti 6 do < 12 godina, najčešće prijavljivane neželjene reakcije za koje se sumnja da su
povezane sa lekom bile su glavobolja, pireksija i bol u gornjem delu trbuha. Većina reakcija po težini su bile
blage ili umerene.
U Tabeli 4 navedene su neželjene reakcije zabležene po MedDRA sistemima organa učestalosti, zabeležene u
kliničkim ispitivanjima na celoj populaciji tretiranoj lekom Xolair. U okviru svake grupe učestalosti, neželjene
reakcije su prikazane po opadajućoj težini. Kategorije učestalosti je stepenovana kao: veoma često (≥ 1/10),
često (≥1/100, <1/10), povremeno(≥1/1000, <1/100) i retko (≥1/10,000 do <1/1,000)) i veoma retko (<1/10,000)
Neželjene reakcije koje su zabeležene u post-marketinškom iskustvu su navedene kao “ nepoznata “ učestalost
(ne može se proceniti iz dostupnih podataka).

Tabela 4. Neželjene reakcije

Infekcije i infestacije
Povremeno
Retko

Faringitis
Parazitne infekcije

Poremećaji na nivou krvi i limfnog sistema
Nepoznato

Idiopatska teška trombocitopenija

Imunološki poremećaji

Retko

Anafilaktička reakcija i druga ozbiljna

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

Nepoznato

alergijska stanja, razvoj antiterapeutskog
antitela,
Serumska bolest, može uključiti groznicu i
limfadenopatiju

Poremećaji nervnog sistema
Često
Povremeno

Glavobolja*
Sinkopa, parestezije, pospanost, nesvestica

Vaskularni poremećaji
Povremeno

Posturalna hipotenzija, crvenilo

Respiratorni, torakalni i medijastinalni poremećaji
Povremeno
Retko
Nepoznato

Alergijski bronhospazam, kašalj
Edem larinksa
Alergijski granulomatozni vaskulitis (npr.
Churg-Straussov sindrom)

Gastrointestinalni poremećaji

Često
Povremeno

Bol u gornjem delu trbuha**
Znaci i simptomi dispepsije, dijareja, mučnina

Poremećaji na nivou kože i potkožnog tkiva

Povremeno
Retko
Nepoznato

Fotosenzibilnost, urtikarija, osip, svrab
Angioedem
Alopecija

Poremećaji mišićno-skeletnog, vezivnog i koštanog tkiva

Nepoznato

Artralgije, mialgije, otok zglobova

Opšti poremećaji i reakcije na mestu primene

Veoma često
Često
Povremeno

Pireksija**
Reakcije na mestu primene kao što su: otok,
crvenilo, bol, svrab
Simptomi slični gripu, otok gornjih
ekstremiteta, dobijanje na težini, zamor

*: Veoma često kod dece starosti 6 do < 12 godina
**: Kod dece starosti 6 do < 12 godina

Poremećaji imunog sistema
Za detaljnije informacije videti odeljak 4.4.

Malignitet
Učestalost pojave maligniteta kod odraslih i adolescenata starosti 12 godina i starijih tokom kliničkih studija sa
lekom Xolair bila je uporediva sa onom koja je zabeležena u opštoj populaciji (videti odeljak 4.4).
Nije bilo slučajeva maligniteta u kliničkim studijama sa omalizumabom kod dece 6 < 12 godina starosti; pojavio
se pojedinačni slučaj maligniteta u kontrolnoj grupi.

Artetijski tromboembolijski događaji (ATD)
U kontrolisanim kliničkim studijama i opservacionoj studiji koja je još uvek u toku, primećen je numerički
disbalans arterijskih tromboembolijskih događaja. Arterijski tromboembolijski događaji su uključivali moždani
udar, prolazni ishemijski napad, infarkt miokarda, nestabilna angina i kardiovaskularna smrt (uključujući smrt
nepoznatog uzroka). Stopa ATD kod pacijenata u kontrolisanim kliničkim studijama je bila 6.29 za pacijente
lečene lekom Xolair(17/2703 pacijent godina) i 3.42 za kontrolne pacijente (6/1755 pacijent godina). U Koks

Broj rešenja: 515-01-00118-13-002 od 07.10.2013. za lek Xolair® prašak i rastvarač za rastvor za injekciju, 1 x (150mg) i 1 x (2mL)

proporcionalnom modelu rizika, Xolair nije bio povezan sa rizikom od ATD (koeficijent rizika 1,86; 95%
interval pouzdanosti 0,73-4,72). U opservacionoj studiji (studiji posmatranja), stopa ATD je 5,59 (79/14140
pacijenata godišnje za pacijente lečene lekom Xolair(17/2703 pacijent godina) i 3.71 za kontrolne pacijente
(31/8366 pacijent godina). U multifaktorijalnoj analizi za procenu faktora kardiovaskularnog rizika, Xolair nije
bio povezan sa ATD (koeficijent rizika 1,11; 95% interval pouzdanosti 0,70-1,76).

Trombociti
Tokom kliničkih ispitivanja u nekoliko pacijenata zapažen je pad broja trombocita ispod donje granice
normalnih laboratorijskih vrednosti. Nijedna od ovih promena nije izazvala propratno krvarenje ili smanjenje
nivoa hemoglobina. Nije utvrđeno postojanje stalnog pada broja trombocita kod ljudi (pacijenti starosti iznad 6
godina), kao što je zabeleženo u ispitivanjima na primatima (videti poglavlje 5.3), iako su zabeleženi izolovani
slučajevi idiopatskih trombocitopenija opisanih u post-marketinškom ispitivanju.

Parazitarne infekcije
Kod pacijenata sa visokim hroničnim rizikom od infekcije helmintima, u placebo-kontrolisanoj studiji
zabeleženo je blago povećanje broja infekcija kod primene omalizumaba koje nije bilo statistički značajno.Tok,
težina i odgovor terapije infekcije su bili nepromenjeni (videti poglavlje 4.4).

Predoziranje

Maksimalna tolerisana doza leka Xolair nije određena. Jednokratna intravenska doza do 4000 mg data je pacijentu
bez dokazane dozno određene toksičnosti. Najviša kumulativna doza od 44000 mg data pacijentima u toku
perioda od 20 nedelja nije dovela do bilo kakvih akutnih neželjenih efekata.
Kada se sumnja na predoziranje, pacijent se mora pratiti na bilo koje neuobičajene znake ili simptome. Lečenje
mora biti adekvatno inicirano i vođeno.

Inkompatibilnost

Omalizumab ne treba mešati sa drugim lekovima, izuzev onih koji su navedeni u odeljku 4.2.

Posebne mere opreza pri odlaganju materijala koji treba odbaciti nakon primene leka

Odlaganje i uništavanje neupotrebljenog leka i pakovnog materijala vrši se u skladu sa važećim propisima.